Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Markovdan, praznik posvećen Svetom apostolu i jevanđelisti Marku, jednom od prvih Hristovih učenika i piscu Jevanđelja po Marku.
Sveti Marko smatra se zaštitnikom putnika, poljoprivrednika i onih koji traže duhovnu snagu i isceljenje. Prema predanju, bio je saputnik apostola Petra i Pavla, a njegovo Jevanđelje jedno je od najznačajnijih hrišćanskih spisa.
Markovdan se u narodu oduvek smatrao veoma važnim datumom, posebno zbog brojnih običaja i verovanja koja su se prenosila generacijama.
Verovanja na današnji dan
Prema narodnom verovanju, vreme na Markovdan pokazuje kakvo će biti leto. Ako je dan sunčan i vedar, očekuje se plodna i rodna godina. Ako pada kiša, narod kaže da će leto biti nestabilno i sa mnogo oluja.
Nekada se verovalo i da na ovaj dan „ne valja spavati preko dana“, jer bi čovek tokom godine mogao biti pospan, spor i bez napretka.
Na Markovdan se izbegavaju teški fizički poslovi, posebno rad u polju. Stari su verovali da se tog dana ne sme dirati zemlja kako grad i nevreme ne bi uništili useve.
U mnogim krajevima Srbije ljudi su rano ujutru umivali lice vodom u koju je stavljeno lekovito bilje, verujući da to donosi zdravlje i snagu.
Takođe, postojao je običaj da se kuće i dvorišta kite zelenim grančicama kako bi ukućani bili zaštićeni od nesreće i bolesti.
