Na praznik Svetih Careva Кonstantina i Jelene 3. juna hram proslavlja svoju slavu. Svetu arhijerejsku liturgiju sa početkom u 9:30 časova služio je Njegovo Preosveštenstvo Episkop sremski Gospodin Vasilije.
Naša Sveta Crkva slavi Svete Cara Кonstantina i Caricu Jelenu 3. juna po novom, a 21. maja po starom kalendaru. Ovim svetiteljima posvećen je veliki broj hramova u našoj Crkvi.

KO SU BILI CAR KONSTANTIN I CARICA JELENA KROZ ISTORIJU?
Po Božjem promislu, kao pokrovitelj Crkve Hristove, pojavi se car Кonstantin Veliki, rođen 274 godine, u nehrišćanskoj porodici. Još za života dobio je naziv: RAVNOAPOSTOLNI. Mnogo puta mu se javljao sam Gospod i izlazio mu je u susret u njegovim molitvama. Pred borbu sa Maksencijem, po starom predanju, na nebu mu se ukazao sjajan krst kao znak pobede. Izdao je edikt (zakon) u Milanu, 313 godine, kojim je prestao dotadašnji progon hrišćana.
Nakon pobede nad Vizantijom, sagradio je divan prestoni grad, nazvavši ga Кonstantinopolj (Carigrad). I kao što Božjem promislu bi izabran za borca protiv neznabožačkih i hristobornih careva, tako isto bi, radi svoga kršenja bačen u postelju, od opasne i neizlečive gube. Trudiše se mnogi da ga izleče, ali bez uspeha, te naposletku mu rekoše da jedini spas i njegovo izlečenje leži u tome da se okupa u krvi male dece. Naredi car Кonstantin da se uhvate i pokolju sva deca. Zakukaše majke, a on ustuknu i po cenu sopstvenog života, gorko se pokaja i pusti decu. To beše milo Bogu koji ga je time samo kušao, te mu posla dva apostola, Petra i Pavla, da ga upute na pravi put spasenja. On naredi episkopu Silvesteru da ga krsti i tog časa iščeznu njegova bolest.

Smatrajući se nedostojnim da ode na poklonjenje Hristovom grobu, umesto sebe spremi i posla svoju majku, caricu Jelenu. Ode ona na poklonjenje Hristovom Grobu, i sa tog puta se vrati sa česticom časnog Кrsta, koji ponese svom sinu na dar. Sveta carica Jelena uradila je mnogo toga što je korisno za hrišćansku veru. U Jerusalimu je pronašla Časni Кrst koji su neznabožci bacili izvan grada i zasuli đubretom; podigla je mnoge crkve, od kojih treba napomenuti: crkvu nad pećinom Roždestva Hristova (na Gori Maslinskoj); crkvu na mestu Vaznesenja Hristova u Getsimaniji; crkvu na mestu Uspenja Presvete Bogorodice i još 18 hramova. Pronašavši Časni Кrst i iskopavši ga, sveta carica Jelena ga stavi na jednog mrtvaca, jer upravo tada prolazila je jedna posmrtna povorka, jer beše umro neki čovek iz grada, te on vaskrsnu na očigled svih prisutnih.
Od tog dana Pravoslavna Crkva praznuje taj događaj 14 septembra kao Кrstovdan. Mnogi neznabožci priđoše hrišćanskoj veri, a Časni Кrst bi stavljen u srebrni kovčeg radi čuvanja i poklonjenja. Ova sveta carica se upokojila 327 godine u 80. godini života. Sveti car Кonstantin, blagočestiv i darežljiv, poživeo je još 10 godina od upokojenja svoje majke, te se i on predstavi Bogu 337 godine u 65. godini života. Njagovo sveto telo preneto je u Carigrad i sahranjeno po njegovom zaveštanju u crkvi Svetih Apostola u Carigradu. I danas, posle toliko godina, Sveti ravnoapostolni Car živi beskonačnim životom u večnom Carstvu Hristovom, pomažući mnogima koji ištu od njega i Jedinoga Boga pomoć i isceljenje.

More Stories
Vojni lekar na selu sa Maradičanima
ZANAT ZLATA VREDAN: SŠ “Dr Đorđe Natošević” u Inđiji
LAZA HARAMBAŠA: Sremski Robin Hud iz Novih Karlovaca