Danas je četvrtak, 15. oktobar, 288. dan 2026. Do kraja godine ima 77 dana.
70. p.n.e. – Rođen je rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac dela u kojima je veličao rimsku prošlost. Vekovima je bio uzor evropskim pesnicima. U junačkom epu “Eneida” pisanom 11 godina po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju koji je posle dugih lutanja i borbi dospeo u Lacijum, oblast južno od Tibra, i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala dela: “Pastirske pesme” (ekloge), “Pesme o poljoprivredi” (georgike).
1529 – Turski sultan Sulejman II odustao je od opsade grada Beča.
1542 – Rođen je mogulski car Abu ul Fat Dželaludin Akbar, jedan od najvećih vladara Indije, koji je pokorio pobunjene države Gudžarat i Kašmir i osvojio Avganistan. Bio je veliki reformator, nastojao da sjedini podanike različitih vera i rasa i ukinuo je ropstvo.
1582 – U Španiji, Portugaliji i papskoj državi u Italiji počela je primena kalendara pape Grgura XIII. Po sugestijama astronoma papa je reformisao julijanski kalendar zasnovan na Sunčevoj godini od 365 dana i šest sati, u kojem je godina duža od Sunčeve 11 minuta i 14 sekundi i svakih 128 godina pojavljivao se dan “viška”. Ta razlika je uklonjena tako što je posle četvrtka 4. oktobra 1582. naredni dan računat kao petak 15. oktobar. Godina Gregorijanskog kalendara ipak je duža od prirodne 12 sekundi ali će ceo dan razlike biti dostignut tek posle 3.320 godina.
1608 – Rođen je italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli, pronalazač živinog barometra tzv. Toričelijeve cevi. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao prost mikroskop. Kad je Galileo Galilej oslepeo bio mu je sekretar a posle Galilejeve smrti nasledio je njegovu katedru.
1814 – Rođen je ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov. Iako je poginuo vrlo mlad u dvoboju u kavkaskoj banji Pjatigorsk, njegovo delo svedoči o visokoj zrelosti. Dela: roman “Junak našeg doba”, drama “Maskarada”, poeme “Demon”, “Mciri”, “Pesma o trgovcu Kalašnikovu”, pesme “Oblaci”, “Misao”, “Prorok”, “Dimiskija”, “Otadžbina”, “Borodino”.
1815 – Četiri meseca posle poraza njegove armije u bici kod Vaterloa prognani francuski car Napoleon I stigao je na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je umro 1821.
1817 – Umro je poljski nacionalni junak Tadeuš Anžej Bonaventura Košćuško, učesnik u američkom Ratu za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona prvog predsednika SAD. Po povratku u Poljsku podigao je ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on je ranjen i zarobljen. Pušten je na slobodu 1796. pod uslovom da se odrekne akcija protiv Rusije i umro je u Švajcarskoj.
1844 – Rođen je nemački filozof Fridrih Niče. U ranoj fazi pod uticajem je Šopenhauerovog učenja (delo “Rođenje tragedije iz duha muzike”) docnije stvara sopstveni sistem. Jedan je od najžešćih kritičara zapadne kulture i hrišćanstva. Površna tumačenja svrstala su ga među preteče nacizma što ozbiljni tumači odbacuju. Dela: “Tako je govorio Zaratustra”, “Volja za moć” (posthumno sabrane njegove misli), “S one strane dobra i zla”, “Sumrak idola”, “Ljudsko, suviše ljudsko”, “Genealogija morala”, “Eče homo”, “Radosna nauka”, “Nesavremena razmatranja”.
1894 – Francuski oficir jevrejskog porekla Alfred Drajfus uhapšen je pod optužbom za veleizdaju, čime je počela afera koja je godinama potresala Francusku. Osuđen je na doživotnu robiju, ali je posle velikog negodovanja javnosti i snažnog istupa pisca Emila Zole otkriven pravi krivac a Drajfus je rehabilitovan.
1917 – Navodna nemačka špijunka u Prvom svetskom ratu Holanđanka Mata Hari streljana je u blizini Pariza.
1928 – Nemački dirižabl “Graf Cepelin” obavio je prvi komercijalni let preko Atlantika.
1929 – Rođen je Milorad Pavić, srpski književnik i naučnik, akademik i član niza međunarodnih naučnih i literarnih asocijacija. Njegov “Hazarski rečnik” doneo mu je globalnu popularnost. Bio je profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i Beogradu, s osnovnim interesovanjima vezanim za istoriju kulture Srba, posebno za srpsku književnost baroka, klasicizma i predromantizma. I pored velikog značaja njegovih naučnih radova postao je poznat zahvaljujući poznim književnim radovima. Prevođen je širom sveta, na više od 30 jezika.
1934 – Umro je francuski državnik Rejmon Poenkare, predsednik Francuske od 1913. do 1920. Predvodio je Francusku u kritično vreme Prvog svetskog rata. Kao šef vlade 1912. odlučujuće je doprineo određivanju politike Francuske u svetskom sukobu koji je počeo dve godine kasnije. Na čelu vlade je ponovo bio od 1922. do 1924. i od 1926. do 1929. Tokom rata i na posleratnim mirovnim konferencijama podržavao je interese Srbije. Bio je član Francuske akademije “besmrtnih”.
